Ako moderno zdanje vinarije ugledate tu sa puta, zgodno posađeno u zelenom gnezdu brežuljkaste Šumadije, a do vrata se uzbrdo dovezete kroz nekoliko hektara prokupca i morave, namah će vam biti jasna kao dan filozofija koja vas očekuje: spoj tradicije i savremenih dostignuća u svim oblastima. Ali, ako vas u tom vinogradu što okružuje vinariju iznenadi vinogradarski muzej pod otvorenim nebom, a pred ulazom vinarije dočeka džinovski Don Kihot na konju od pruća, onda je to spoj istorije i umetnosti…

despotika 07

– Kakav Don Kihot, to je naš Marko Kraljević, boem i kabadahija, a prvi deo triptiha. Sad stiže vila Raviojla, evo ga već postament, a onda je na redu i Musa Kesedžija, naravno – ljuti se Veselin Despotović na našu asocijaciju sa španskim vitezom sanjalicom.

despotika 04

Veselin je, inače, arhitekta po struci i onda ne čudi što je pomalo teško odrediti koliko spratova ima vinarija. Razni nivoi, svaki s određenom namenom, ipak se mogu podeliti u tri celine: prizemlje sa preradom i čuvanjem vina od sopstvenog, selekcionisanog i rukom branog, grožđa čiji je kapacitet oko 200.000 litara, a od čega je zasad zauzeta jedna četvrtina. Tu je negde i prodavnica u kojoj se mogu kupiti knjige i vinski časopisi, sitne uspomene, suveniri u smislu promovisanja vinske regije i, naravno, vino.

Podrum, nekih 5-6 metara ukopan u zemlju, jedna je od najvećih barik sala u Srbiji. Teksture u betonu na zidovima predstavljaju koren vinove loze, a ona na plafonu nekakav vinotok. Trenutno je tu, u savršenim klimatskim uslovima, oko 80 burića isključivo od srpskog hrasta, a prostora je toliko da se očekuju vinske večeri, degustacije a možda i kakav koncert duhovne muzike, zbog jakog eha koji vlada ovom vinskom dvoranom u kojoj tri godnie odležavaju kaberne i merlo, a uskoro će možda i prokupac.

despotika 03

Konačno, treći nivo je krovna terasa. Mesto za uživanje pod suncobranima sa čašom ledene Morave u ruci, dok se na beskrajnom horizontu šepure Bukulja, Venčac, Rudnik, Kosmaj, pa i Avala koja odavde izleda kao minijaturna piramida. Ovde, nekih sat vremena vožnje od Beograda i dvadesetak minuta od Topole, nalazi se i Vlaškodolsko jezero, a tu je i Golobok selo, gde su odvajkada mlade devojke golih bokova grožđe muljale i gazile. Tu je vinograd sa nekih 6-7 hektara kabernea, belog sovinjona, merloa, a u Umčarima još pet hektara internacionalnih sorti: rizling rajnski, pino noar, muskat, beli pino i kaberne.

Kaberne Dokaz i merlo Trag nedavno su u Sofiji i Bukureštu osvojili zlato i srebro, svaka etiketa za sebe, a Dokaz je uzeo bronzu i na Dekanteru, ali i dva srebra na našem najznačajnijem ocenjivanju Velikom testu Vino.rs 2014.

despotika 08

Međutim, medalje nisu sve. Širina pojma vinska kultura jasno je prepoznatljiva u svakom kutku ove vinarije. Brojni hodnici i međuprostori gotovo su ispunjeni umetničkim delima Dragana Despotovića, akademskog slikara iz Holandije. A novi artefakti neprestano nadolaze. „Vinareli”, akvareli od vina na zidovima, Muzej vinodelstva u nastajanju sa brojnim, drevnim i vrednim vinogradarskim i vinarskim alatima, knjigama. Tu je čak možda i prvi frižider u Srbiji, iz 1905. godine, freska iz Dečana na kojoj Noje obdelava vinograd, a neke analize upućuju da bi po izgledu loze to mogao biti prokupac, pa muzejska postavka pod otvorenim nebom, u vinogradu, kako se vinograd menjao kroz vreme… Uz načine uzgoja loze, mogu se uočiti i prateće kulture koje su se sadile uz vinograd, bundeva, vinogradarska breskva, pa rimska motika, turska, srpska, nekih 5-6 parcela, sve podeljeno po epohama. Uz sve pomenuto, sliku zaokružuju etikete koje su donele vredno priznanje. Ćirilica, minimalistički dizajn, i preporuke uz svako vino, umesto hrane: koju muziku slušati, koja se knjiga uz sortu sljubljuje!

despotika muzej 01Veselin Despotović posebno je ponosan na Muzej vinodeljstva u okviru svoje vinarije

– Nagrada za dizajn još mi je draža nego za vino, jer oslikava upravo ono što pokušavamo, a to je spoj tradicije i novoga, kulture vina ali i druge vrste kulture i umetnosti. Bili su nam neki Holanđani i žele letos ponovo da dođu, da pravimo koloniju. Da šetaju, slikaju, piju vino, da ih vodimo do Viminacijuma, manastira, crkve Pokajnice. Žele sve u paketu, jer vinski turizam treba vino, ali uz vino i još mnogo drugih stvari, jednu primamljivu i atraktivnu celinu – objašnjava Despotović.

Prema osnovnoj zamisli, uz vinariju će vremenom nići još jedan objekat namenjen turizmu i ugostiteljstvu, sa mini spa centrom. Naravno, sve to samo ako vinarija začeta 2011. godine opravda ulaganja.
Kako je krenulo, vinska Srbija će tek imati čime da se diči!

Bronzana Morava

Bronza u Sofiji za Moravu 2014, iz prvog roda, uz potvrdu potencijala sorte, ujedno je prva medalja za novog tehnologa Miloša Nikolića, koji je u vinariji Despotika nepunih godinu dana. Uz Novicu Maričića, vinogradara, i čuvenog konsultanta Gorana Milanova (Chateau Kamnik), te vrhunsku novu opremu, zaokružen je tim spreman za pobede.
– Morava je veoma zahvalna sorta. Prošle, izuzetno teške godine, prskali smo je svega tri puta, a brali tek 16. oktobra. I evo je, zrela, zdrava, sa fantastičnom aromatikom – ponosno kaže Nikolić, koji je zanat pekao godinama kao glavni enolog Navipa u Krnjevu.

despotika antrfileMiloš Nikolić je tehnolog u vinariji Despotika

Na upravo odštampanoj, prvoj verziji, etikete Morava 2014 preporuka za muziku su Idoli: „Devojko mala”, a za knjigu Momo Kapor „Uspomene jednog crtača”. Ovo vino sa 12% alkohola grejanjem se još bolje razvija, predivne kiseline ispunjavaju cela usta, štipkaju, stvarajući seksi štimung. Da je malo jači aftertaste i još malo kompletnije na telu, bilo bi to sjajno, veliko srpsko vino. Ali, prva mu je berba tek…

Foto: Ivana Čutura i arhiva